Kako ističe domaća europarlamentarka, “Proizvodnja odjeće se od 2000. do 2015. godine udvostručila, a trajnost proizvoda se smanjila za trećinu. To je, između ostaloga, dovelo do toga da se godišnje odbaci nevjerojatnih 11 kg odjeće po osobi, a odjevni predmeti se nose u prosjeku svega 7-8 puta. Takva situacija je neodrživa i EU pokreće niz inicijativa kako bi se smanjila potrošnja. Između ostaloga, Izvješće poziva na uvođenje digitalne putovnice preko koje ćemo lako saznati relevantne podatke o proizvodu; na primjer gdje je i kada je napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati”, objašnjava Biljana Borzan.
Uništava se potpuno upotrebljiva odjeća
Izvješće poziva na zabranu spaljivanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije. Do sada su velike količine viška i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovodili do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda. “Trenutačno se u okviru novih pravila o ekodizajnu pregovara zabrana uništavanja neprodane robe. Brendovi koji se povezuju s takvom praksom su H&M i Zara te Amazon radi porasta online trgovine, ali i luksuzni brendovi poput Burberrya kako bi zadržali visoke cijene svojih proizvoda. Prema nekim procjenama samo u Njemačkoj se godišnje uništi neprodane robe u vrijednosti sedam milijardi eura”, kaže Borzan.
35 posto mikroplastike u oceanima potječe iz tekstilne industrije
Borzan objašnjava kako zbog „fast food” načina funkcioniranja modne industrije i do 35 posto globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, a između 200 i 500 tisuća tona svake godine uđe u globalni morski okoliš. “Zemlja smo koja živi od turizma i često se s pravom ponosimo najčišćim morem na svijetu. Postavlja se pitanje hoće li ovim tempom funkcioniranja modne industrije čistoćom mora moći hvaliti i naši unuci”, zaključuje Borzan.
Kako ističe domaća europarlamentarka, “Proizvodnja odjeće se od 2000. do 2015. godine udvostručila, a trajnost proizvoda se smanjila za trećinu. To je, između ostaloga, dovelo do toga da se godišnje odbaci nevjerojatnih 11 kg odjeće po osobi, a odjevni predmeti se nose u prosjeku svega 7-8 puta. Takva situacija je neodrživa i EU pokreće niz inicijativa kako bi se smanjila potrošnja. Između ostaloga, Izvješće poziva na uvođenje digitalne putovnice preko koje ćemo lako saznati relevantne podatke o proizvodu; na primjer gdje je i kada je napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati”, objašnjava Biljana Borzan.
Uništava se potpuno upotrebljiva odjeća
Izvješće poziva na zabranu spaljivanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije. Do sada su velike količine viška i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovodili do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda. “Trenutačno se u okviru novih pravila o ekodizajnu pregovara zabrana uništavanja neprodane robe. Brendovi koji se povezuju s takvom praksom su H&M i Zara te Amazon radi porasta online trgovine, ali i luksuzni brendovi poput Burberrya kako bi zadržali visoke cijene svojih proizvoda. Prema nekim procjenama samo u Njemačkoj se godišnje uništi neprodane robe u vrijednosti sedam milijardi eura”, kaže Borzan.
35 posto mikroplastike u oceanima potječe iz tekstilne industrije
Borzan objašnjava kako zbog „fast food” načina funkcioniranja modne industrije i do 35 posto globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, a između 200 i 500 tisuća tona svake godine uđe u globalni morski okoliš. “Zemlja smo koja živi od turizma i često se s pravom ponosimo najčišćim morem na svijetu. Postavlja se pitanje hoće li ovim tempom funkcioniranja modne industrije čistoćom mora moći hvaliti i naši unuci”, zaključuje Borzan.
