'Svi običaji vezani uz Božić imaju gotovo uvijek istu namjenu, izraziti želju za zdravljem, plodnosti, bogatstvom (žetve, stoke, peradi, itd..) u narednoj godini.' izjavila je kustosica Ana Wild
Barlke je izjavio kako je i unošenje slame u kuću običaj koji se više ne primjenjuje niti u jednom dijelu Hrvatske, a bio je čest u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji. Slama se unosila u kuću i stavljala ispod stola. To je običaj koji je predstavljao i obrednu žrtvu, a kućni stol imao je ulogu oltara. Na slami, koja je postavljana kako bi sljedeća godina bila prosperitetna, što u zemljoradnji što i stočarstvu, su djeca i spavala', dodao je Barlek. Objasnio je i odakle potječe riječ badnjak. 'Badnjak znači biti budan, bdjeti, znači, nema spavanja do ponoći i svi ukućani moraju bdjeti', objasnio je Josip Barlek. Dodao je kako se u našim krajevima prije nije kitio bor, već grana. 'Ona je stajala iznad stropne grede ili u kutu sobe uz jaslice', rekao je Barlek i istaknuo kako je takav običaj znao vidjeti, kada je bio dijete, u siromašnim obiteljima.
Objasnio je kako je najstariji način darivanja bio poklanjanje jabuke, što se danas, u potrošačkoj ludnici, potpuno ignorira. 'Kako je žalostan onaj koji za Božić ne dobije ni jednu jabuku', rekao mi je to prije 15-ak godina jedan muškarac na Žumberku', ispričao je Barlek i dodao kako je jabuka oduvijek bila simbol zdravlja i sreće. Prisjetio se i nekih posnih jela koja su se prije u našim krajevima spremala za Badnjak. 'U sjevernom dijelu Hrvatske za Badnjak se spremala štrudla od zelja s bučinim uljem. U Slavoniji su se jele lakšice, što je posebno tijesto koje se radilo s budnevenim košticama. U Zagrebu je bio običaj jesti češnjak s komadom badnjačkog kruha umočenog u med', ispričao je Josip Barlek.
'Svi običaji vezani uz Božić imaju gotovo uvijek istu namjenu, izraziti želju za zdravljem, plodnosti, bogatstvom (žetve, stoke, peradi, itd..) u narednoj godini.' izjavila je kustosica Ana Wild
Barlke je izjavio kako je i unošenje slame u kuću običaj koji se više ne primjenjuje niti u jednom dijelu Hrvatske, a bio je čest u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji. Slama se unosila u kuću i stavljala ispod stola. To je običaj koji je predstavljao i obrednu žrtvu, a kućni stol imao je ulogu oltara. Na slami, koja je postavljana kako bi sljedeća godina bila prosperitetna, što u zemljoradnji što i stočarstvu, su djeca i spavala', dodao je Barlek. Objasnio je i odakle potječe riječ badnjak. 'Badnjak znači biti budan, bdjeti, znači, nema spavanja do ponoći i svi ukućani moraju bdjeti', objasnio je Josip Barlek. Dodao je kako se u našim krajevima prije nije kitio bor, već grana. 'Ona je stajala iznad stropne grede ili u kutu sobe uz jaslice', rekao je Barlek i istaknuo kako je takav običaj znao vidjeti, kada je bio dijete, u siromašnim obiteljima.
Objasnio je kako je najstariji način darivanja bio poklanjanje jabuke, što se danas, u potrošačkoj ludnici, potpuno ignorira. 'Kako je žalostan onaj koji za Božić ne dobije ni jednu jabuku', rekao mi je to prije 15-ak godina jedan muškarac na Žumberku', ispričao je Barlek i dodao kako je jabuka oduvijek bila simbol zdravlja i sreće. Prisjetio se i nekih posnih jela koja su se prije u našim krajevima spremala za Badnjak. 'U sjevernom dijelu Hrvatske za Badnjak se spremala štrudla od zelja s bučinim uljem. U Slavoniji su se jele lakšice, što je posebno tijesto koje se radilo s budnevenim košticama. U Zagrebu je bio običaj jesti češnjak s komadom badnjačkog kruha umočenog u med', ispričao je Josip Barlek.
